INSTITUT NEZAKONITIH DOKAZA U KRIVIČNIM POSTUPCIMA U BOSNI I HERCEGOVINI SA OSVRTOM NA UPOREDNO PRAVO

Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 2018

Толық мәтін Ашық қол жеткізу: Gold Метадеректер (CSL-JSON)
DOI 10.47960/2637-2495.2018.26.59
Деректер сенімділігі 70 орташа
Бұл баға қалай есептеледі

Ол жазбаның өзінің тексерілетін белгілерінен құралады: мақаланың DOI-і бар ма, оның деректерін қанша тәуелсіз дереккөз растады, міндетті өрістер толтырылған ба және соңғы растау қаншалықты жаңа. Дереккөздер арасындағы алшақтық пен идентификатордың болмауы бағаны төмендетеді. 80-нен бастап мән жазбаның қосымша тексерусіз жарияланғанын, 60-тан 79-ға дейін — оның сенімділігі төмен күйде жарияланғанын және қолмен тексеру ұсынылатынын білдіреді. Редактор қолмен тексерген жазбаны қайта есептеу 90-нан төмен түсірмейді. Бұл — мақаланың өзіне емес, ол туралы деректерімізге берілген баға.

Аңдатпа

U radu se razmatra institut nezakonitih dokaza u krivičnom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini s teorijskog, zakonskog i praktičnog aspekta. Nakon teorijskog obrazlaganja pojma „nezakonitih dokaza“, analiziraju se pozitivnopravne odredbe o nezakonitim dokazima u zakonima o krivičnim postupcima u Bosni i Hercegovini, te pravne posljedice njihove upotrebe uz uporednu analizu instituta nezakonitih dokaza u najznačajnijim pravnim sistemima evropsko-kontinentalnog sistema i anglosaksonskog pravnog kruga (SAD). U radu se ukazuje i na dva najznačajnija teorijska i uporedna sistema izdvajanja nezakonitih dokaza – apsolutni i relativni sistem izdvajanja nezakonitih dokaza. U zadnjem poglavlju rada dat je opsežan pregled prakse Evropskog suda za ljudska prava i prakse Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po pitanju nezakonitih dokaza. Normativnom analizom domaćih pravnih normi na kojima je utemeljen institut nezakonitih dokaza, uz utvrđivanje njihovog tačnog značenja i smisla, te paralelnim kompariranjem sa uporednim sistemima uz osvrt na dosadašnju sudsku praksu po pitanju pravnih posljedica upotrebe nezakonitih dokaza u krivičnom postupku, autorica zaključno, a što je i cilj rada, iznosi svoj stav i ukazuje na nužnost promjene zakonske regulative kada je u pitanju apsolutni oblik izdvajanja nezakonitih dokaza i normiranje tzv. relativnog izdvajanja koje se temelji na razmjernosti, što je u skladu i sa dominantnim kretanjima u razvoju ovog instituta u uporednom pravu. Ključne riječi: nezakoniti dokazi, apsolutno i relativno izdvajanje nezakonitih dokaza, razmjernost, uporedno pravo.